Memorijalna zbirka Miroslava i Bele Krleže čuva najveće književne tajne

0    komentara
Foto: http://www.mgz.hr/

“Riječi  spajaju ljude kao mostovi, stvarajući u isto vrijeme između čovjeka i čovjeka nepremostivosti, vrlo često dublje od najmračnijega ponora“, poznata je izreka jednog od najvećih hrvatskih, ali i europskih pisaca, vodeće ličnosti 20. stoljeća, autora nekih od najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti, najplodnijeg, najpotpunijeg i najsvestranijeg književnika u hrvatskoj povijesti – Miroslava Krleže.

Neumorno je pisao poeziju, smišljao stihove, drame, novele, pripovijesti, romane, pjesme, eseje, dnevnike i memoarske proze. I vrlo je nezahvalno ukratko sažeti njegov osebujan život i stvaralaštvo.  U časopisima je pokretao ideju hrvatskog modernizma, kritizirao aktualnu problematiku, bio začetnik kulturnih inicijativa, osvješćivao društvo.
Djela su mu smatrana osnovom izgradnje moderne Hrvatske, ostao je upamćen kao rušitelj tradicije, pobunjenik i konformist, koji je završavao čak i iza rešetaka, a njegova djela su se zabranjivala. Bio je istovremeno obožavan, ali i osporavan! Prijateljevao je sa Titom, tri je puta nominiran za Nobelovu nagradu. Bio je najprevođeniji pisac onog doba, utemeljio je jednu od najznačajnijih kulturnih institucija Leksikografski zavod, koji je nazvan njegovim imenom, pokrenuo je i uređivao brojne enciklopedije… Treba li još nabrajati?

Pamti se taj čuveni prosinac

Iako je bio neosporna veličina u književnoj eliti, zanimljiva je činjenica kako mu za njegova života nisu objavljena sva djela. Zbog toga se s nestrpljenjem čekao veliki dan. Godinama se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu temeljito obrađivala i pripremala njegova bogata rukopisna ostavština. Brojala je između 50 i 80 svezaka, od najpoznatijih književnih žanrova, do različitih zapisa, natuknica, putopisa… Svjetlo dana ugledala je 29. prosinca 2001. godine, točno na 20. godišnjicu njegove smrti.
Tada je otkrivena najčuvanija hrvatska književna tajna – Krležini zapečaćeni rukopisi. Bila je pospremljena u 14 sanduka i jednu manju kutiju, a radilo se o djelima ‘Zastava’, ‘Banketa u Blitvi’, ‘Baladama Petrice Kerempuha’…

Tko je bio Petrica Kerempuh?

Njegova slavna zbirka pjesama na kajkavskom narječju nije bila obična, nego moderna balada, sasvim oprečna tadašnjem poimanju takve vrste djela. Umjesto tragične vizije svijeta, ova je bila jedinstvena po izrazito humorističnom liku i temi, prožetoj ironijom, sarkazmom, cinizmom, paradoksom, apsurdom i groteskom. Bio je to oblik nove lirske vrste, svojevrsna antibalada, što je opet bila tendencija prema modernom. Zar zaboravljate da je Krleža bio korak ispred svog vremena?

A Petrica Kerempuh bio mu je omiljen lik. Svidio se i Zagrepčanima, koji su si ostavili trajnu uspomenu na ovog pučkog vragolastog zagorskog zabavljača i šaljivca koji se diskretno provlači kroz sve priče kao cinični komentator aktualnih zbivanja i glavni akter borbe za prava naroda. Iako se pojavljivao kao motiv u još nekoliko književnih djela, a njegov lik zaživio i na kazališnim daskama, najveći utisak ostavio je kod Krleže, koji je zapravo bio njegov alter-ego, a kako je izgledao, možete se uživo uvjeriti u Zagrebu!

Posjetite tržnicu Dolac

Na najvećoj i najpoznatijoj zagrebačkoj tržnici, od milja zvanoj i ‘trbuhom grada’, Zagrepčani su mu odali počast impresivnom skulpturom kipara Vanje Radauša. U bronci je stvorio lika nadljudske veličine, visine od čak 2,7 metara, a širine 1,3 metara, odlično raspoloženog, s gitarom u rukama i nizom zgrčenih ljudskih tijela oko njega. Petrica je svoje trajno prebivalište dobio na istoimenom Trgu sjeverno od Dolca, na zagrebačkoj Opatovini, a gdje je Krleža?

Njega možete pronaći na mnogobrojnim ulicama koje nose njegovo ime, po njemu su nazvane mnoge nagrade i institucije, posljednje počivalište mu je na jednom od najljepših gradskih groblja Mirogoju, a njegov nesavladivi i borbeni duh može se osjetiti i na još jednom mjestu u gradu – poznatom Gvozdu.

Danas je to Memorijalni centar

Tamo je živio i stvarao, a na kraju i preminuo, shrvan depresijom, nakon Titove smrti i odlaska na vječni počinak supruge Bele.  „Nismo izgubili samo najvećeg pisca kojeg je imala hrvatska književnost: Krleža je cijela jedna kultura. Ne mogu zamisliti kakva bi bez njega bila naša kultura. Ovakve smrti zaključuju epohe. Treba razmisliti o svemu što nam je ostavio: što ćemo s tim učiniti? Možda će naše stoljeće potomci označiti Krležinim imenom, kao što je Voltaireovim nazvano njegovo doba“, napisao je jednom njegov prijatelj, Predrag Matvejević.

Gvozd je danas pretvoren u Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže. Bela je bila odabranica njegova srca, koju je upoznao u Zagrebu 1910. godine i odmah se zaljubio u lijepu kazališnu glumicu. Bračni par preselio se u predio naselja Tuškanac, koji od 1928. godine nosi ime povijesne planine Gvozd, 1952. godine. U impresivnoj vili Rein proveli su posljednja tri desetljeća života. I nisu požalili.

Gvozd i vila ispunili su sva njihova očekivanja. Prekrasan pogled na Gornji grad i zvonik ‘starog Marka’ djelovao je inspirativno i umirujuće na slavni kazališno-književni par. Odgovaralo im je da se odmaknu od gradske buke i gužve, a njihovu oazu često su posjećivali umjetnici, književnici, političari i ostale slavne ličnosti. Koje? Odgovore čuva ovaj Memorijalni dom, koji je uređen kao izložbeni prostor i može se pogledati na Krležinom Gvozdu.

Što vas očekuje u Krležinom domu?

Prije svega, doznat ćete da je čuvena zgrada i jedna od najuglednijih rezidencijalnih zagrebačkih vila na broju 23, izgrađena po narudžbi bankara Adolfa Reina 1928. godine, a kreirao ju je poznati arhitekt Rudolf Lubynski. Pročelje je prepoznatljivo po lukovima koji se protežu do balkona i verande. Lijepi vrt sa raznovrsnim biljkama, u neposrednoj blizini Tuškanove šume, daje dodatnu draž ugodnom prostoru, okruženom zelenilom i skrivenom od pogleda. Jedan puteljak vodi do mramornih skulptura grčkih božica Pandore i Lede, a treća skulptura, ona božice Hebe, postavljena je ispred ulaza u zgradu.

Za Zagreb se često kaže da je metropola prepuna tajni i skrivenih mjesta, a vila Rein jedno je od takvih, stoga požurite do Gvozda. Upoznat ćete Krležu, njegov život, svakodnevnicu i stvaralaštvo. Imat ćete prilike vidjeti gdje je do dugo u noć pisao i stvarao, na svom prostranom radnom stolu od orahovog drva s neorenesansnim stolcem, okružen rječnicima i gramatikama.

Njegov radni prostor bio je najveći, najosvjetljeniji i najmirniji dio vile s prolazom na balkon, s kojeg je Krleža volio promatrati toranj crkve sv. Marka.
Nezaobilazna je i Belina posebna zbirka posuđa čiji je bila strastveni kolekcionar, čuveni parket u geometrijskim oblicima, vrijedne umjetnine, stilski namještaj, mramor, lamperija od hrasta, raskošan interijer, suveniri i uspomene, koje vas vraćaju u Krležino doba. Supružnici su spavali u odvojenim sobama, a svatko je imao i svoj radni prostor. Belin salon ispunjen je ružama i zrcalima, a njezin pozlaćeni luster sa kristalnim ukrasima nakratko će vas povesti u Veneciju…

Odaberite ponudu ‘Book your stay, drive your way’

Gdje još te koliko primjeraka knjiga i unikatnih primjeraka broji Krležina biblioteka i kakve još tajne čuva njegov oslonac života i rada, saznat ćete na ovom posebnom mjestu u Zagrebu. Pripremite se za njegov višesatni obilazak u ugodnom ambijentu hotela Jadran u srcu Zagreba.
Smješten u jednoj od najstarijih gradskih ulica u blizini zagrebačke katedrale, središnjeg gradskog trga, između Gornjeg i Donjeg grada i ostalih gradskih znamenitosti i ponudit će ugodan boravak vama i vašoj obitelji, a do Gvozda nećete morati pješice.

Odaberite paket ‘Book your stay, drive your way – by Jadran Hotel‘, koji uključuje noćenje u modernoj dvokrevetnoj sobi za dvije osobe, bogat buffet doručak za dvije osobe, najam automobila male klase i besplatan brzi bežični Internet i otputujte u svijet pravog književnog virtuoza – Miroslava Krleže.

Comments are closed.