Sveti Jure i legenda o zmaju: Priča koja i dan danas golica maštu

0    komentara

Sveti Juraj, ili u narodu Sveti Jure, jedan je od najštovanijih najštovanijih svetaca u kršćanstvu i omiljenih svetaca u našem narodu. Oko njegovog su se lika i djela razvile mnoge legende koje se i dan danas sa žarom prepričavaju, a sve legende ukazuju na to da je Sveti Juraj kroz povijest promatran kao iznimno hrabri vitez koji se nije libio suprotstaviti svojim neprijateljima te bližnje braniti od zla.

Zbog iznimne hrabrosti koja ga je krasila, njegovo se ime zaziva u bolestima, pogiblji na moru, u ratu, pred sudom i općenito svim opasnostima. Na selima je sv. Juraj zaštitnik zemlje, usjeva i blaga, ratara, pastira pa i konja, a mnoge su ga župe, gradovi i udruge uzele za svog zaštitnika.

Od rimskog vojskovođe do kršćanskog mučenika

Priča o sv. Juraju seže daleko u prošlost, u period između 275. i 281. godine kada je Juraj rođen u Kapadociji na području današnje Turske. Njegov je otac bio potomak plemenitaške obitelji i rimski vojnik, a nakon očeve smrti Juraj s majkom odlazi u Palestinu gdje se i sam pridružuje vojsci. Iako rimski vojnik, Juraj ubrzo postaje kršćaninom zbog čega dolazi u sukob sa vlastitim vojnim zapovjednicima.

Sudbina mu zbog religijskih uvjerenja nije bila naklonjena: vijest o njegovoj vjeroispovijesti brzo se proširila, pa je za vrijeme Dioklecijanovog progona mučen i ubijen. Dao ga je ubiti sam car Dioklecijan kojemu je Juraj služio kao visoki časnik. Priča kaže kako je, hrabar kakav je bio, Juraj bez oklijevanja pristupio stratištu i na panj položio glavu koju su mu odsjekli u jednom zamahu.

Kateheza slobode savjesti

Tim činom Juraj je postao vjerski mučenik koji je drage volje radije izgubio glavu nego se odrekao svoje vjere, sačuvao visoki položaj u vojsci i pokorio se samom caru. Upravo zbog tog čina Juraj je postao omiljen među narodom, u carstvu u kojem se car predstavljao kao božanstvo bila je to kateheza slobode savjesti i ljudskog dostojanstva.

Već u četvrtom stoljeću Dioklecijanov nasljednik Konstantin Veliki u Carigradu mu je podignuo crkvu, a i na njegovom grobu u palestinskom mjestu Lydda sagrađena je bazilika. Crkve zatim niču diljem Sirije, u Egiptu je njemu u čast “niknulo” 40 crkvi i tri samostana, dok se na Cipru nalazilo čak 60 njegovih svetišta. Njegovo se štovanje veoma brzo proširilo i na Zapad, od Italije i Francuske pa do Engleske i Škotske, a zbog svega ovog sa sigurnošću možemo ustvrditi kako je u usporedbi s ostalim svecima njegovo štovanje pravi fenomen.

Sveti Juraj ubija zmaja

Sv. Juraj i legenda o zmaju

U kršćanstvu i među narodom česta je ikonografija u kojoj Sveti Juraj pobjeđuje zmaja.

Legenda, naime, govori da je nekom gradu sa svojim vatrenim i otrovnim dahom prijetio strašan zmaj koji bi svako toliko izranjao iz obližnjeg jezera. U strahu pred njim građani su mu bili prisiljeni žrtvovati ovce, a kasnije i djecu. Kada je došao red da i kraljeva kćerka bude žrtvovana, u ključni trenutak Sveti Juraj dojahao je na konju i spasio princezu tako što je snažnim udarcem koplja zmaja odbacio do obale jezera, a mačem mu zadao smrtni udarac. Nakon izvojevane pobjede na Jurajev poziv cijeli se grad njemu u zahvalnost obratio i pokrstio.

Priča o pobjedi nad zmajem može se promatrati i iz drugog kuta. Naime, u počecima kršćanstva zmaj je nerijetko simbolizirao zlo, odnosno poganstvo, a kako je sam bio snažan zagovornik kršćanstva i inspirirao ljude da se i sami preobrate na njegovu vjeru tako se smatra da je Juraj na taj način “pobijedio zmaja”. Zanimljivo je da se na stećcima kod Hrvata javlja i prikaz gdje sveti Juraj ubija vuka.

Mnoge bi mogla razočarati istina koja se krije iza ove ikonografije. Naime, kao svog zaštitnika naveliko su ga slavili vitezovi i križari, a legenda o zmaju nastala je upravo za vrijeme križarskih povoda kada je netko pogrešno protumačio jednu sliku cara Konstantina u Carigradu na kojoj je prikazan kako gazi probodenog (ljudskog) neprijatelja. Nije trebalo puno da pučka mašta tu sliku pripiše Svetom Juraju, nakon čega se razvila gore spomenuta legenda o tome kako je ubivši zmaja spasio djevojku.

Kip Sv. Jurja u Zagrebu koji ubija zmaja

Privlačna kakva i jest, ta legenda ubrzo je postala inspiracija za mnogovrsnu ikonografiju kojoj je danas teško odrediti broj, pa gotovo da i nema umjetnika koji se nije okušao u oživljavanju vlastitog prikaza legende o Svetom Juri. Jedan od takvih umjetnika bio je i austrijski kipar i ljevač Anton Dominik Ritter von Fernkorn (1813. – 1878. godine) čiji je stil karakterizirao akademski realizam s neoklasicističkim i baroknim stilskim značajkama dok mu je glavni materijal bio bronca.

Kip je izgrađen 1853. godine i nagrađen na svjetskoj izložbi u Parizu 1855. godine, a drugi cinčani odljev kupio je zagrebački nadbiskup Juraj Haulik te kip postavio 1867. godine u Maksimiru. Nakon toga kip je preseljen na Strossmayerov trg, a danas stoji na jugozapadnom kutu Trga maršala Tita.

Sveti Juraj

Molitva nad zakletim neprijateljem

Još jedan kip posvećen ovom svecu nalazi se u neposrednoj blizini kamenitih vrata. Prikaz Svetog Juraja na konju rad je austrijskih kipara Andreasa Kompatschera i Arthura Windera, a riječ je o jednom od rijetkih prikaza Sv. Juraja u trenutku kada je već ubio zmaja, dok odaje počast protivniku i moli se nad ubijenim zmajem. Kip napravljen 1906. godine sastoji se od dva dijela: brončane statue sv. Jurja na konju koji stoji iznad poginulog zmaja isklesanog od dva komada kamena crvene rapske breče.

Do 1937. godine skulptura se nalazila u Mallnitzu, u Štajerskoj, a nakon toga ju kupuje dr. Želimir Mažuranić (unuk bana Ivana Mažuranića i brat Ivane Brlić Mažuranić) te doprema u Hrvatsku i postavlja u dvorište obiteljske vile Mažuranićevih u Jurjevskoj 5, na postamentu kojeg je izradio Ivo Kerdić. Darovnim ugovorom nakon smrti dr. Mažuranića 1938. godine skulptura postaje vlasništvo Grada, a kip je 1994. godine na zahtjev Družbe Braća hrvatskog zmaja postavljen ispred Kamenitih vrata gdje i danas stoji.

Restoran hotela Westin

Najljepši vidikovac u Zagrebu

U neposrednoj blizini glasovitog kipa, Sv. Jurja koji ubija zmaja, samo nekoliko minuta pješice, nalazi se hotel The Westin Zagreb. Iz najljepšeg vidikovca u Zagrebu, na 17. katu jednog od najluksuznijih hotela u Zagrebu, puca prekrasan pogled na centar grada, a kada ogladnite slobodno se spustite do restorana gdje možete uživati u raznim gastronomskim delicijama.

Hranu će vam pripremati 27-godišnji zlatni kuhar Tomislav Hruban koji je svoje umijeće pripremanja nevjerojatno ukusne hrane dokazao na mnogobrojnim natjecanjima. Važno je napomenuti i da je krajem prošle godine, na međunarodnom natjecanju “pomeo” jaku konkurenciju u kojoj su se nalazini eminentni kuhari iz Hrvatske i regije te osvojio laskavu titulu zlatnog kuhara Balkana.

Comments are closed.