Tagovi : hotel jadran

Jubilarni Floraart će Zagreb ponovno pretvoriti u pravi rajski vrt

0 komentara

Pod motom ‘Cvijet u srcu mom i oku tvom’, Zagreb će od 25. do 31. svibnja ove godine ponovno biti okupan cvijećem! Poznata međunarodna vrtna izložba Floraart i ove će godine hrvatsku prijestolnicu ispuniti stotinama tisuća različitih čudesnih biljaka, sadnicama, cvjetnim aranžmanima i vrtlarskim priborom. Bit će to najbolje izdanje do sada jer izložba slavi jubilarni 50. rođendan! Raskošna cvjetna priredba tako se neće održati samo na jednoj lokaciji – jezeru Bundek, nego i na Gornjem gradu, gdje je zagrebačka cvjetna priča i započela.

više »

Proslavite božićne i novogodišnje blagdane u toploj obiteljskoj atmosferi HUP-Zagreb d.d. hotela

0 komentara

Kako zamišljate svoj idealni Božić? S obitelji, voljenima i dragim prijateljima, okupljenima za prigodno uređenim blagdanskim stolom, prepunim blagdanskih jela i kolača, uz božićne pjesme u svečanom, blagdanskom ozračju? A hoće li se na meniju naći i jedna prava poslastica bez koje su nadolazeći blagdani gotovo nezamislivi?

Radi se o poznatoj ribi i deliciji – bakalaru, koji je najukusniji kada se nekoliko dana ‘odmara’ u vodi. Uz njega sjajno odgovara čaša dobrog vina i naravno, ugodno društvo pa blagdani mogu početi. No, jeste li se ikada pitali odakle bakalar dolazi i zašto baš ova vrsta ribe obogaćuje blagdanski stol, a najčešće u adventsko vrijeme i na badnju večer?

više »

Šišmiš Florijan vodi vas u razgled špilje pored Zagreba

0 komentara
Foto: ilustracija

Znate li možda koja skupina životinja čini oko 25 posto svih vrsta sisavaca, hrani se kukcima, leptirima i paucima i jedina je grupa sisavaca koja može letjeti, zakonom je zaštićena, ima je više od 1.000 vrsta na svijetu, a njezina najstarija vrsta pojavila se prije više od 52 milijuna godina? Te životinje obično se skrivaju u drveću, jamama, špiljama, kamenolomima, napuštenim rudnicima, pa i potkrovljima kuća. Zimi spavaju zimski san, a ostalo vrijeme u godini su vrlo korisne jer uništavaju neprijatelje i jedu kukce koji štete bilju. Tako u jednoj noći mogu ‘smazati’ i od 600 do 1.000 komaraca u samo sat vremena!
Prosječno žive od 25 do 40 godina, što je u ljudskim godinama više od 500 i vrlo su čiste životinje koje najveći dio vremena provode u čišćenju krzna, a toplinu zadržavaju krilima. Obzirom da se zajedno s pticama bore za prehranu, kako bi izbjegle nadmetanje, danju spavaju i to obično obješene glavom prema dolje, a u zoru i sumrak kreću u akciju. Naziva ih se i ‘noćnim pticama’, a nerijetko mogu biti i slučajni i nepozvani gosti u otvorenim prozorima kuća.

Nisu slijepe, a iako ne raspoznaju boje mogu jasno vidjeti. Plijen svejedno hvataju uz pomoć zvuka i ušiju, koji su nečujni čovjeku, a i najmanjeg insekta prepoznaju i u potpunom mraku. To je važan podatak jer mnogi smatraju kako ne vide i zbog toga se zalijeću i zapliću u kosu. Sada znate o kome je riječ? To su naravno, šišmiši!

više »

Najmirnije mjesto u Zagrebu

0 komentara

Možete li zamisliti mjesto na kojem žamor polako nestaje i skriva među krošnje, a tišina polako obara s nogu, dok vas romantične šetnice tiho pozivaju da se opustite u šetnji posebnim mjestom u Zagrebu? Možete li vjerovati da se to sve može pronaći na brijegu ponad užurbane i prometne Ilice?

više »

Muzej grada Zagreba vratit će vas u prošlost grada

0 komentara

Oni zadnjeg vikenda fašnika odlaze u 19. stoljeće. Uskaču u kostime povijesnih likova iz prošlosti Zagreba. Živopisno prepričavaju i tumače povijesna događanja kralj Bela IV., barunica Rauch, gradonačelnik Mošinski, gradski stražar, gradski sudac Adam Balogh, prva kondukterka Paula Landsky, Slavoljub Penkala, nogometaši HAŠK-a, dama sa Savskog kupališta i ostali akteri tog vremena…

To su žive slike Zagreba, što je i sami naziv istoimenog projekta Muzeja grada Zagreba koji se već 15 godina ne zaboravlja u vrijeme fašnika. Zagrepčani su na njega već naviknuli, baš kao nekada, krajem 19. stoljeća, a zanimljive prerušene osobe i djelatnici muzeja, uz detalje iz povijesti Zagreba i njihovih života, slikovito se i stvarno unose u svoje uloge i prenose kako je život izgledao tada. Žive slike dio su stalnog postava muzeja utemeljenog 1907. godine, čija je glavna tematika povijest grada od srednjeg vijeka do 20. stoljeća…

više »

U kojem vrelu počiva najstarija zagrebačka tajna

0 komentara

Već ste se uvjerili u ljepote Zagreba, neodoljiv šarm koji osjećate na njegovim ulicama i trgovima, ljubaznost i srdačnost Zagrepčana, čuli ste za brojne legende kojima se prepričavaju zanimljivosti iz prošlosti i tajanstveni događaji unutar gradskih zidina, no odgovor na jedno pitanje niste dobili: Otkuda Zagrebu baš to ime?

Za to ćemo malo dublje zaviriti u vrijeme nakon 1094. godine, otkada datiraju najstariji zapisi o Zagrebu, od milja zvanom i ‘bijelim gradom’ što je u povijesti simboliziralo mladost i slobodu. Jedna predaja kaže kako je u svitanje zore,neznani mladi junak i vojnik, na rubu snage i žedan, na putu usred pustog polja sreo djevojku Mandu. Pitala ga je želi li štogod, a on je zatražio vode. Odgovorila je kako nema ni kapi jer je polje pusto, ali i kako na tom mjestu gdje stoji samo treba snažno zagrebati. Potočić je čudesno potekao, a presretni vojnik napio se vode i zaprosio ljepoticu Mandu.  

više »

Meštrovićev paviljon – remek djelo nekadašnjeg pastira koji je zadužio Zagreb

0 komentara

Pastir porijeklom iz seoske obitelji iz Otavica pokraj Drniša, s 12 je godina sam, čuvajući ovce, naučio čitati i pisati uspoređujući tekstove iz Biblije koje je znao napamet. Zabavljao se slušajući poeziju i narodne pjesme i tako se obrazovao, a talent je iskazao već u ranoj dobi kao dječak, kada je oponašajući oca, izrađivao predmete od drva i gline. Već tada je bilo jasno da se radi o ‘nebrušenom dijamantu’, čija darovitost nije promaknula iskusnim majstorima. Počeo je kao neumorni šegrt, a ubrzo započeo uspješno školovanje u Splitu, Zagrebu, Beču, Parizu i Londonu.

Upoznajte slavnog Meštrovića

Tako ukratko ide zanimljiva legendarna priča o najznačajnijem hrvatskom umjetniku i kiparu, ali i arhitektu i književniku, Ivanu Meštroviću. Pitate li se zbog čega ga se vrijedi prisjećati, osvrnite se po Zagrebu. Deset skulptura i spomenika, dvije građevine te mnogobrojna kiparska djela u muzejima i crkvama, njegovih su ruku djelo. Ostavio je neizbrisiv, upečatljiv i prepoznatljiv trag u Zagrebu, ali i mnogim europskim i svjetskim prijestolnicama, poput Rima, Pariza, Praga, Cannesa, Ženeve, Chicaga, Londona i New Yorka, u kojima je stekao svjetsku slavu.

više »

Grički top čuva tradiciju prema kojoj Zagrepčani namještaju svoje satove

0 komentara

Foto: Ana Kunstek

Alem Tutundžić svakoga dana najstarijim prijevoznim sredstvom u Zagrebu – uspinjačom i najkraćom prugom na svijetu ili usponom uz Zakmardijeve stube, stiže na svoje radno mjesto. I vikendima i praznicima, za njega odmora nema jer radi najvažniji posao u gradu. Dok razmišljate što bi to moglo biti, ako već niste doživjeli čar boravka u središtu Zagreba točno u podne, vrijeme je da to svakako učinite i upoznate još jednu turističku atrakciju hrvatske metropole!

Svakoga dana, točno u podne, Zagrebom odjekne snažan pucanj s kule Lotrščak na Gornjem gradu. Zagrepčani su na njega već naviknuli, a užurbani hod gradskim pločnicima zaustave tek nakratko kako bi bacili pogled na svoje satove i namjestili ih jer je Grički top poslao signal da je sredina dana. U čudu ostaju samo poneki turisti, koji su se tek prvi put susreli s tradicijom grada, koja traje već stoljećima i sastavni je dio bogate zagrebačke povijesti i kulture.

više »

Upoznajte staru damu Zagreba – najkraću uspinjaču na svijetu

0 komentara

Davne 1888. godine podno stepenica u Bregovitoj ulici u Zagrebu, današnjoj Tomićevoj, osječki poduzetnik D.W. Klein zadao si je neobični zadatak. Pratio je pješački promet do Gornjeg grada, pomno je bilježio broj prolaznika i ustvrdio kako je Zagrebu potrebna uspinjača, koja će povezivati Gornji i Donji grad. Izgrađena je dvije godine kasnije, na parni pogon. Danas, 123 godine poslije, zaštitni je znak hrvatske metropole i nezaobilazna turistička atrakcija, a posebno je draga i samim Zagrepčanima.

više »