Tagovi : hotel u zagrebu

Šišmiš Florijan vodi vas u razgled špilje pored Zagreba

0 komentara
Foto: ilustracija

Znate li možda koja skupina životinja čini oko 25 posto svih vrsta sisavaca, hrani se kukcima, leptirima i paucima i jedina je grupa sisavaca koja može letjeti, zakonom je zaštićena, ima je više od 1.000 vrsta na svijetu, a njezina najstarija vrsta pojavila se prije više od 52 milijuna godina? Te životinje obično se skrivaju u drveću, jamama, špiljama, kamenolomima, napuštenim rudnicima, pa i potkrovljima kuća. Zimi spavaju zimski san, a ostalo vrijeme u godini su vrlo korisne jer uništavaju neprijatelje i jedu kukce koji štete bilju. Tako u jednoj noći mogu ‘smazati’ i od 600 do 1.000 komaraca u samo sat vremena!
Prosječno žive od 25 do 40 godina, što je u ljudskim godinama više od 500 i vrlo su čiste životinje koje najveći dio vremena provode u čišćenju krzna, a toplinu zadržavaju krilima. Obzirom da se zajedno s pticama bore za prehranu, kako bi izbjegle nadmetanje, danju spavaju i to obično obješene glavom prema dolje, a u zoru i sumrak kreću u akciju. Naziva ih se i ‘noćnim pticama’, a nerijetko mogu biti i slučajni i nepozvani gosti u otvorenim prozorima kuća.

Nisu slijepe, a iako ne raspoznaju boje mogu jasno vidjeti. Plijen svejedno hvataju uz pomoć zvuka i ušiju, koji su nečujni čovjeku, a i najmanjeg insekta prepoznaju i u potpunom mraku. To je važan podatak jer mnogi smatraju kako ne vide i zbog toga se zalijeću i zapliću u kosu. Sada znate o kome je riječ? To su naravno, šišmiši!

više »

Upoznajte Zagreb kao grad ostavštine slavnog arhitekta Hermanna Bolléa

0 komentara

U Zagrebu je prije više od stoljeća skrivena jedna poruka. Bilo je to prije gotovo 120 godina i pohranjena je u staklenu kapsulu i potom u izdubljeni kamen. Pronađena je sasvim slučajno, u tornju najveće hrvatske sakralne građevine i jednom od najvrednijih spomenika hrvatske kulturne baštine – Zagrebačkoj katedrali, dok se obnavljala.
Iako se na prvi pogled činilo kako se radi tek o običnom kamenu, 102. metar južnog zvonika katedrale, bio je itekako zanimljiv. Kada se malo bolje pogledao, jasno se mogao vidjeti uklesani natpis: „A. D. 1898.“

više »

Trg kralja Tomislava čuva jednog od najvećih i najslavnijih hrvatskih velikana

0 komentara

Znate li da je po njemu nazvano 17 glavnih trgova i jedna glavna ulica u Hrvatskoj? U Zagrebu možete popiti pivo i objedovati u restoranu koji također nose njegovo ime, pa i kravatu vezivati u čvor koji je nazvan baš po njemu. U hrvatskoj povijesti upamćen je kao snažan mladić i žestok i hrabri ratnik, koji je obranio Hrvatsku.

više »

Zagreb ima svoju kovnicu novca i čuvene filire kojima se ponosi

0 komentara

Što je to čega nikad dosta u novčaniku i u svakodnevnoj je uporabi? Roba je to kojom se kupuje ostala roba, spremnik vrijednosti i sredstvo razmjene, koje je još davno zamijenilo stoku, krzno i žito, kojima se nekad trgovalo. U svojim počecima, novac je bio u obliku predmeta od zlata i srebra. Prvi primjerci sežu još iz sedmog stoljeća prije nove ere iz Male Azije, a znate li da se izrađivao od zlata i srebra, bakra, bronce i mjeda? Zbog svih sastojaka morao se redovito vagati kako bi se provjerila težina i utvrdila vrijednost.
Novac se nekada kovao, tek su se kasnije razvile današnje papirnate novčanice. Njih su prvi koristili Kinezi, gotovo 500 godina prije Europljana koji su se na to odvažili u 17. stoljeću. Što se hrvatskih prostora tiče, povijest kaže kako se sve do kraja 12. stoljeća koristio bizantski novac, a tek onda s radom počinju kovnice u kojima su se stvarali vrijedni novčići.

Prvi je s time započeo knez Andrija II., koji je naredio izradu srebrnih denara 1192. godine. Banski denar ili banovac, uslijedio je nakon njegovog doba, a radio se od finog srebra. Pogađate gdje se radio? Naravno, u Zagrebu!

više »

Najmirnije mjesto u Zagrebu

0 komentara

Možete li zamisliti mjesto na kojem žamor polako nestaje i skriva među krošnje, a tišina polako obara s nogu, dok vas romantične šetnice tiho pozivaju da se opustite u šetnji posebnim mjestom u Zagrebu? Možete li vjerovati da se to sve može pronaći na brijegu ponad užurbane i prometne Ilice?

više »

Posjetite Zagrebački muzej piva i saznajte sve o najpoznatijem piću na svijetu

0 komentara

Koje se piće radi od vode, hmelja, kvasca i ječma, a istovremeno je alkoholni napitak i prehrambeni proizvod? Sadrži gotovo sve minerale koji su nam potrebni da preživimo, izvor je energije i hranjivih sastojaka. U primjerenim količinama, doprinosi boljoj sposobnosti zapažanja i pamćenja, smanjuje mogućnost nastanka bubrežnog kamenca, štiti kosti i poboljšava apsorpciju kalcija. Ugodno je društvo dok u udobnom naslonjaču s prijateljima pratite uzbudljivu nogometnu utakmicu i idealno je osvježenje za vrućih ljetnih mjeseci. Znate li kome pričamo?

Za ovo je piće državnik Benjamin Franklin izjavio kako je dokaz da nas Bog voli. Njime i njegovom proizvodnjom i sastojcima bavi se čak i znanost te brojni instituti u SAD-u i Njemačkoj, a najstariji ikad pronađeni recept je onaj o pripremi ovog slasnog napitka. Bio je otisnut na kamenoj ploči prije više od 5.000 godina, u obliku pjesme.
Profesionalnom proizvodnjom tog pića u počecima su se bavile isključivo žene, i to ne bilo kakve. Morale su biti lijepe i iz plemenitog roda, a priča kaže kako je svaka žena koja ga je poslužila pokvarenog, bivala utopljena. Proizvodnja se smatrala plemenitim zanimanjem, a danas ćete pronaći njegovih više od 40.000 verzija i kombinacija primamljivih okusa i boja. Naravno, radi se o pivu!

više »

Zagrebačka mumija –Biser Arheološkog muzeja krije zagonetku staru nekoliko stoljeća

0 komentara

Nekadašnji činovnik Austro-Ugarske vojske hrvatskih korijena, Mihael Barić otisnuo se 1848. godine na daleku avanturu do Egipta. S uzbudljivog i dotad neobičnog putovanja, u Beč je donio još neobičniji suvenir – ni manje ni više, nego mumiju!

Prema povijesnim zapisima, slučajno ju je kupio od nekog provalnika u grobnice, obzirom da je trgovina mumijama, još od sredine 16. stoljeća, bila vrlo unosan posao. Vjerovalo se, naime, da prah od mumije sadrži lijek za sve bolesti. Mumiju je tako sa sobom ponio u Beč. Netipičnu uspomenu, inače ženu krojača iz Tebe, koji je izrađivao odjeću za kultne statue egipatskog boga Amona, imenom Nesi-hensu, postavio je u svoju vitrinu u dnevnom boravku i pažljivo čuvao dugi niz godina. U svom novom bečkom domu i grobu, stajala je uspravno, omotana u povoje i lanenu tkaninu. Već tada je pobuđivala pažnju Barićevih prijatelja i rodbine, a što se tek događalo kasnije…

više »

Najstariju glazbenu ustanovu – Hrvatski glazbeni zavod, potražite u ulici velikana hrvatske književnosti

0 komentara

Kada bi vam spomenuli kunino krzno, koja bi vam bila prva asocijacija? Možda lov na ovu poznatu životinju koja se nastanjuje po šumovitim predjelima i lovi iz zabave, a ima rep koji je veći od polovice tijela i krzno prvorazredne kakvoće? Na dobrom ste tragu. Hrvatska je svoju kunu uhvatila prije 20 godina i trajno je pohranila na svoje novčanice!

Zamijenila je dotadašnji dinar, koji se koristio od 1991. godine, a nakon podulje rasprave o imenu nove valute, Sabor je  29. srpnja 1993. odlučio da to bude kuna, koja će sadržavati  100 lipa. Zašto baš kuna? Njezino krzno i koža koristili su se još u Srednjem vijeku kao sredstvo plaćanja poreza na ovim prostorima. Kada je konačno pala odluka o imenu, pojavio se problem kako ga dizajnirati.  Natjecalo se sedam autora, a odabran je prijedlog Kuzme Kovačića, koji je osmislio kovanice, a novčanice su kreirali Miroslav Šutej i Vilko Žiljak.

više »

Predstavljamo Zlatnu bulu – najvažniji i najvrjedniji povijesni dokument Zagreba

0 komentara

„Budući da se našoj volji svidjelo u Zagrebu, na brdu Griču sagraditi slobodan grad i tamo sazvati građane te onaj dio kraljevstva utvrditi i učvrstiti radi sigurnosti granice i drugih koristi, ispravom dajemo na znanje, kako sadašnjima, tako i potomcima, da smo proveli u djelo svoju nakanu, dopuštajući da na prije spomenutom brdu bude slobodan grad, da se građani slobodno naseljavaju i da imaju, drže i postojano čuvaju zemlje i posjede, uvjete i slobode koje smo doznačili i potpisali“, ulomak je iz slavne Zlatne bule, najvažnijeg dokumenta za Zagreb i njegove stanovnike.

Zašto? Njome je nekadašnji Gradec dobio status slobodnog kraljevskog grada, iz kojeg je spajanjem sa Kaptolom, stvorena današnja milijunska metropola, poslovno, političko i administrativno središte, grad kulture, umjetnosti, znanosti, sveučilišta… Zbog toga je značaj ovog nimalo običnog zapisa, itekako vrijedan spomena. I danas se brižno čuva. Gdje? To vam još nećemo otkriti…

više »

Zvjezdarnica Zagreb – mjesto s najljepšim pogledom na zagrebačko nebo i zvijezde

0 komentara

Legenda kaže kako je božica Hera poslala gigantskog raka koji je trebao omesti Herkula u borbi sa devetoglavom zmijom Hidrom. Rak ga je ugrizao za petu, ali Herkul ga je uspio zgaziti i ubiti Hidru. Hera je u ljutnji odaslala jednog raka na nebo, gdje se i danas nalazi. Vjeruje se da je tako zviježđe Rak dobilo svoje mjesto na nebu. Prepoznat ćete ga jer njegove zvijezde slabije sjaje. Zašto? Rak se srami poraza i  zapravo se skriva od naših pogleda…

Iako je ovo samo mit, prilično je zanimljiv. Rak je jedno od 13 zviježđa Zodijaka – pojasa na nebeskoj sferi po kojemu se prividno gibaju Sunce, Mjesec i većina planeta Sunčevog sustava. A što su pak zviježđa? Definicija kaže – potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.

više »