Upoznajte Zagreb kao grad ostavštine slavnog arhitekta Hermanna Bolléa

0    komentara

U Zagrebu je prije više od stoljeća skrivena jedna poruka. Bilo je to prije gotovo 120 godina i pohranjena je u staklenu kapsulu i potom u izdubljeni kamen. Pronađena je sasvim slučajno, u tornju najveće hrvatske sakralne građevine i jednom od najvrednijih spomenika hrvatske kulturne baštine – Zagrebačkoj katedrali, dok se obnavljala.
Iako se na prvi pogled činilo kako se radi tek o običnom kamenu, 102. metar južnog zvonika katedrale, bio je itekako zanimljiv. Kada se malo bolje pogledao, jasno se mogao vidjeti uklesani natpis: „A. D. 1898.“

Skrivena poruka tajanstvenog autora

Najintrigantnija je bila njegova unutrašnjost, u kojoj su skrivena dva kožna pergamenta s tajanstvenom porukom: „A dao dobri Bog, da se za nekoliko vjekova nađu svi Hrvati kao dobri katolici, te slavan, složan i slobodan narod“. Teško čitljivi zapisi, koje je gotovo u potpunosti uništila vlaga, bili su zamotani u duguljastoj staklenci. Postavilo se glavno pitanje: Odakle oni tamo i zašto?

Istraživanja i analize pokazale su kako je krajem 19. stoljeća svoju poruku Zagrepčanima i Zagrebu u katedrali ostavio jedan od njegovih omiljenih stanovnika, čuveni arhitekt i graditelj, čovjek koji je utisnuo vjerojatno najveći pečat na današnji izgled grada Zagreba – veliki Hermann Bolle. Pobrinuo se da zagolica maštu mnogima i zakotrlja uzbudljivu priču, koju je sakrio među zidine svojeg remek djela i najpopularnijeg rada – katedrale. On je zaslužan za posljednju opsežnu obnovu katedrale nakon velikog potresa 1880. godine, koji je srušio svodove, uništio oltare, pod i zvonik.

Bolle se pobrinuo za novo ruho Kaptola

Uhvatio se zahtjevnog posla preuređenja prvostolnice kojoj je podario monumentalni izgled i  veličanstvena dva zvonika. Visoki su više od sto metara i danas su prepoznatljiva vizura Zagreba. Kako bi otvorio prostor, srušio je zidine i Bakačevu kulu koja se nekada nalazila ispred katedrale i predstavljala renesansi obrambeni zid te podjelu Donjeg grada i Kaptola. Rušenjem kule, dao je novi bajkoviti izgled cjelokupnom Kaptolu, a katedralu je zavio u impresivno neogotičko ruho.

Iako je obnova katedrale povjerena bečkom profesoru arhitekture Fridrichu von Schmidtu, on je ideju samo zamislio, a razradio ju je, preinačio i proveo u djelo njegov talentirani učenik, Bolle. Izmijenio je prvotne projekte, a najviše je oduševio maštovitim tornjevima s dekorativnim elementima. Duh srednjeg vijeka i danas se može doživjeti na pročelju i u interijeru zagrebačke ljepotice, a nakon što je dao svoj umjetnički pečat katedrali, nije se zaustavio samo na tome.

Najslavniji Nijemac francuskih korijena u Zagrebu

Niz je građevina, znamenitosti i institucija koje je smišljao, gradio i obnavljao. Kada dođete u Zagreb, gotovo da u svakom kutku ili uličici grada možete pronaći neki trag Bollea. Teško je sažeti baš sve njegove radove, ali izdvojit ćemo one najpoznatije.
Njima bez sumnje pripadaju čuvene mirogojske arkade. Na najvećem i najljepšem zagrebačkom groblju, Bolle je izgradio 500 metara dugačke veličanstvene arkade s 20 kupola. U njima su pohranjeni ostaci znamenitih povijesnih osoba i Zagrepčana i predstavlja svojevrsni ‘muzej na otvorenom’. U uglednom društvu je i Bolle. Bilo bi pravo čudo da nije…

Na ulazu u Mirogoj, pokraj kapele Krista Kralja, čiji dovršetak nije dočekao, pronaći ćete njegovu brončanu bistu. Preskromnu za sve što je učinio u Zagrebu. Bio je nezamjenjiv i najtraženiji arhitekt u Zagrebu i Hrvatskoj, a u hrvatsku prijestolnicu stigao je godinu dana prije potresa 1880. godine, koji je nanio veliku štetu zagrebačkoj arhitekturi.

Izgradio je HAZU i Muzej za umjetnost i obrt

Prvi veći posao bio mu je izgradnja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Zrinjevcu, u suradnji sa svojim učiteljem Schmidtom, kod kojeg je izučavao arhitekturu. Poveznica sa Zagrebom bilo mu je prijateljstvo s Kršnjavim i Strossmayerom, koje je upoznao na studijskom putovanju u Italiji, a vrlo brzo postalo je jasno da će njegove zlatne ruke donijeti novi izgled Zagrebu.

Nadzirao je obnovu najšarenijeg krova u gradu, na crkvi svetog Marka, sudjelovao je u gradnji kaptolskih fontana, fontane i Meteorološkog stupa na Zrinjevcu, ograde i portala Botaničkog vrta, zgrade Bogoštovlja u Opatičkoj ulici, sjemenišnoj kapeli i kuriji na Kaptolu, kemijskom laboratoriju na Strossmayerovu trgu…

Radio je na crkvi svetog Ćirila i Metoda, na pročelju crkve Svete Katarine, kapelici na Svetom Duhu, Pravoslavnoj crkvi na Cvjetnom trgu, kapelici Svetog Križa, Evangeličkoj crkvi, osnovao je Obrtnu školu za obrazovanje graditelja u kojoj je bio i ravnatelj, a u kojoj su se školovali mnogi poznati arhitekti poput Viktora Kovačića, Dionisa Sunka, Rudolfa Lubinskyog, a izdvaja se i zgrada Muzeja za umjetnost i obrt, koju je majstorski oblikovao u stilu njemačke renesanse…

Jedinstveni panoramski pogled na Zagreb je u hotelu Panorama

Zaslužan je za mnogo toga čemu se Zagrepčani i njihovi gosti svakodnevno dive, a malo njih zna da zasluge idu najvećem i najvrednijem graditelju Zagreba. Ostavio je gradu veliko kulturno blago i vizure bez kojih je Zagreb danas teško zamisliti. Od dolaska u Zagreb 1879. godine, pa sve do smrti 1926. godine, bio je najomiljeniji arhitekt, rođen u njemačkom Kölnu, koji je sredinom 19. stoljeća urbanistički oblikovao Zagreb i oplemenio ga svojim restauratorskim i graditeljskim opusom i prožeo ga europskim stilom.
U to kakvu je bogatu arhitekturu Hermann Bolle ostavio Zagrebu možete se uvjeriti u šetnji po ulicama grada ili na jednom posebnom mjestu – u Panorama Zagreb Hotelu. Iz udobnih, modernih i funkcionalnih prostora najvišeg hotela u Hrvatskoj pruža se najljepši pogled na cijeli grad i Bolleovu ostavštinu, pa neka Panorama, sa svojim restoranom Šestine i izvrsnom domaćom kuhinjom, 228 soba i 51 apartmanom, opremljenima prema suvremenim hotelskim standardima, svakako bude jedna od vaših stanica u šetnji Zagrebom i na putu vašeg upoznavanja velikog Bollea…

Foto: Ana Kunstek

Comments are closed.