Zagrebačka mumija –Biser Arheološkog muzeja krije zagonetku staru nekoliko stoljeća

0    komentara

Nekadašnji činovnik Austro-Ugarske vojske hrvatskih korijena, Mihael Barić otisnuo se 1848. godine na daleku avanturu do Egipta. S uzbudljivog i dotad neobičnog putovanja, u Beč je donio još neobičniji suvenir – ni manje ni više, nego mumiju!

Prema povijesnim zapisima, slučajno ju je kupio od nekog provalnika u grobnice, obzirom da je trgovina mumijama, još od sredine 16. stoljeća, bila vrlo unosan posao. Vjerovalo se, naime, da prah od mumije sadrži lijek za sve bolesti. Mumiju je tako sa sobom ponio u Beč. Netipičnu uspomenu, inače ženu krojača iz Tebe, koji je izrađivao odjeću za kultne statue egipatskog boga Amona, imenom Nesi-hensu, postavio je u svoju vitrinu u dnevnom boravku i pažljivo čuvao dugi niz godina. U svom novom bečkom domu i grobu, stajala je uspravno, omotana u povoje i lanenu tkaninu. Već tada je pobuđivala pažnju Barićevih prijatelja i rodbine, a što se tek događalo kasnije…

Sudbina mumije poput uzbudljivog romana

Barić je imao želju da se nakon njegove smrti, mumija pokloni nekoj hrvatskoj instituciji, Akademiji ili Narodnom muzeju u Zagrebu, današnjem Arheološkom muzeju. I želja mu je ispunjena. U Beč je na važan zadatak poslana osoba od povjerenja i mumija te tri njezina velika sanduka sa lanenim povojima i platnom, knjigom mrtvih pokojnice i njezinog muža, papirus sa hijeroglifskim i hijeratskim pismom, ostacima pogrebnog vijenca, sitnih dijelova drva od sarkofaga, modro-zelenim perlicama koje su ukrašavale mumiju, kao i mumificirana glava mačke, dopremljeni su do Zagreba 1862. godine. Uslijedilo je višegodišnje istraživanje neobičnog muzejskog predmeta, koji je zaintrigirao brojne istraživače povijesti. Otkrića su bila nevjerojatna.

1869. godine, znameniti njemački egiptolog Heinrich Brugsch je na povojima mumije primijetio neke pisane znakove i posebno ih izdvojio i proučavao. Uvidio je hijeroglife i alfabetska obilježja ali ne i kakvim su pismom ispisana. Tekst se nalazio na povojima dugačkim nevjerojatnih 40 metara, a u istraživanje su se uključili brojni znanstvenici i institucije, koje je jako zainteresirala popularna zagrebačka Egipćanka. Detaljna proučavanja otkrila su kako se radilo o etruščanskom pismu i da povoji mumije kriju najduži očuvani etruščanski tekst na svijetu!

U Zagrebu se nalazi svjetski raritet

Pronađeni su i ulomci početnog dijela lanene knjige, koja je sastavljena do kraja, ali je njezin sadržaj još uvijek nepoznat. Zna se tek da se spominju žrtveni darovi i datumi nekih svetkovina, a pretpostavlja se da je riječ o liturgijskom kalendaru s obrednim propisima vezanima uz vjerske rituale starih Etruščana, ali ništa više od toga…
Uspjelo se utvrditi i da je nastala 390. godine prije Krista, no do danas nije otkriveno kako je etruščanski natpis završio na mumiji Egipćanke, zbog čega su drevni Egipćani mumiju umotali u lanenu knjigu, otkuda uopće Etruščani u Egiptu, koji su živjeli na području današnje sjeverne Italije, a i postavljaju se veliki upitnici o sadržaju teksta kojim je obavijena ova najpoznatija zagrebačka dama.
Čak gotovo dva stoljeća kasnije, zbog teškoće i nepoznavanja drevnog etruščanskog jezika, njegovi pojedini dijelovi još uvijek nisu dešifrirani i neriješena zagonetka, koju je Barić slučajno donio, davno zapakirao i poslao u Zagreb, još uvijek je na svom mjestu – u Arheološkom muzeju u Zagrebu, na jednom od najljepših gradskih trgova, Nikole Šubića Zrinskog.

Zagrebačka lanena knjiga krije sve odgovore

Čuva je najveće blago zagrebačkog arheološkog muzeja – glasovita egipatska mumija i njezina lanena knjiga. Čuveni misteriozni rukopis Zagrebačke lanene knjige, jedini preostali etruščanski tekst s književnim obilježjima i jedini očuvani primjerak lanene knjige iz staroga vijeka, zapravo je razderano platno s oko 1.130 riječi, ukupne duljine od oko 340 centimetara.
Platno je očuvano na pet trakica u 12 stupaca i zbilja je riječ o najdužem zapisu na etruščanskom jeziku ikada pronađenom! Zbog toga je ova knjiga od neprocjenjive vrijednosti, a zajedno s mumijom i papirusom s nekoliko poglavlja Knjige mrtvih, jedan je od najvrjednijih arheoloških spomenika u Zagrebu.

Upoznajte najpoznatije žene u Zagrebu

U želji za pronalaskom mnogih odgovora, mumiju i njezinu knjigu nastavilo se istraživati, a od milja zvana ‘Ružica’ još i dan danas zaokuplja maštu stručnjaka iz cijeloga svijeta.  Pokušavaju odgonetnuti njezinu prošlost i traže odgovore na pitanja koja samozatajno skriva.

Ali nije ona jedina. Arheološki muzej u Zagrebu, koji čuva mnoge vrijedne ostatke starih vremena od prapovijesti do razvijenog srednjega vijeka, može se pohvaliti sa još četiri mumije, također žene i predstavljaju neke od najvećih vrijednosti muzeja.
Najpoznatije su to žene u gradu. Uz Ružicu, ovu mumificiranu ljepoticu, pažljivo pohranjenu u staklenoj vitrini muzeja i čuvanu u posebnim uvjetima, to su još gospodarica kuće Kaipamau, Šepenun i Amonova svećenica Kareset, koje se nalaze se u svojim sarkofazima, a peta nije bila izložena jer je bila nepoznata. Nije se znalo ništa o njoj, osim da je u 19. stoljeću donirana od biskupa Juraja Haulika. Magnetska rezonanca koja je specijalno za tu priliku obavljena u hrvatskoj metropoli, otkrila je mnoge tajne, poput toga da je mumija stara 2.500 godina, da je preminula u dobi od 40 godina i da se radilo o drevnoj Egipćanki…

Od čega je umro Tutankamon?

Nije rijetkost da se temeljitim liječničkim pregledima podvrgnu mumije kao najneobičniji pacijenti. Štoviše, to je postao pravi znanstveni hit! Tako su već ranije moderne dijagnostičke metode pokazale da je Oetzi – slavni Ledeni čovjek iz Bolzana koji je živio prije 5.300 godina, umro od iskrvarenja. Istraživala se i najpoznatija mumija na svijetu – Tutankamon i otkriveno je da je egipatski faraon stradao od infekcije u koljenu kao 19-godišnjak.

Od čega su stradale zagrebačke mumije, pravo nacionalno kulturno blago, pohranjeno u velikoj egipatskoj zbirci Arheološkog muzeja, u jednoj od najvrjednijih zbirki sa bogatom kolekcijom egipatskih umjetnina, koja broji više od 3.000 predmeta iz drevnog Egipta i njegovog faraonskog razdoblja, saznat ćete na ovom posebnom mjestu u Zagrebu.

Čuveno egipatsko blago u Arheološkom muzeju bi vas moglo iznenaditi

Odvažite se u otkrivanje tajni skrivenog egipatskog blaga u Zagrebu, zagonetki Egipta i njegovih dama, a kada se umorite od traganja za prošlošću i pokušaja dešifriranja etruščanskih hijeroglifa i zagrobnog života, zanimljiva avantura nastavlja se na još jednoj nezaobilaznoj lokaciji u gradu – Sheraton Zagreb Hotelu!

Luksuzni zagrebački hotel, smješten u srcu metropole, ove je jeseni za vas pripremio pregršt iznenađenja. Osim što je zablistao u novom ruhu, sa svojim novoobnovljenim i uređenim prostorima, oduševit će vas i svojom jedinstvenom ponudom u sklopu ‘Tjedna dobre hrane‘.
U restoranu Kralj Tomislav pripremaju se vrhunski specijaliteti i raznovrsni jelovnici iz vješte radionice kulinarskog majstora Matije Balenta, a Piano Bar i Cafe Imperial će se pobrinuti da prekrasnu i dojmovima ispunjenu večer dodatno začinite sa najboljim koktelima u gradu!

Fotografije korištene u tekstu: Arheološki muzej u Zagrebu

Comments are closed.