Znate li legendu o ljupkoj ulici zastrašujućeg imena?

0    komentara

„Glas da pod Krvavim mostom leži mrtav čovjek otvarao je vrata purgarskih kuća, budio gospodu na Kaptolu i dopro’ čak u spavaće odaje gričkih plemkinja“. Ovo nije početak scenarija nekog napetog kriminalističkog ili akcijskog filma, već rečenica iz naizgled, tek običnog romana. No bio je sve, samo ne običan…

Zasluge idu jednoj autorici koja je uvijek bila ‘korak ispred svoga vremena’ – Mariji Jurić Zagorki. Najpoznatija je hrvatska spisateljica i nema Zagrepčanina koji se ne ponosi što je zagrebačkim ulicama nekada koračala prva hrvatska novinarka, zadivljujuće inteligencije i energije i u njima pronalazila nadahnuće za svoja vrhunska djela i priče za sva vremena. Jedno takvo, revolucionarno za 20. stoljeće, poznata je Grička vještica, ciklus romana u sedam svezaka o progonu vještica, još jednoj od mnogobrojnih čuvenih tajni Zagreba…

“Tajna Krvavog mosta” u Zagrebu

Prvi roman iz jedinstvenog ciklusa, inspiriran je poznatim zagrebačkim prolazom, Krvavim mostom, uz koji se vezuju žestoki povijesni sukobi, po kojima je nekada most, a danas mala, ali simpatična uličica dobila svoj poznati naziv. Sam spomen Krvavog mosta ostavlja iznad glave mnoštvo upitnika. Tko je od tamo odlazio razbijenih noseva, slomljenih ruku i nogu, zašto je njime tekla krv i kako je danas postao nezaobilazna turistička atrakcija u srcu Zagreba i simbol svojevrsne mračne gradske prošlosti?kip Marije Jurić Zagorke

Odgovor se može pronaći u drevnim povijesnim zapisima, a vraća nas u zanimljivu, intrigantnu i burnu prošlost hrvatske metropole i na nepomirljive razlike između nekadašnja dva susjedna grada, slobodnog kraljevskog Gradeca i biskupskog Kaptola. Bili su udaljeni tek nekoliko desetaka metara, a osim potoka Medveščak, razdvajale su ih brojne nesuglasice, previranja i ratovanja, ponajviše zbog poreza, nameta, gospodarskih razloga i želje za prevlašću. Poveznica među njima bio je prijelaz ponad potoka Medveščak, sadašnje Tkalčićeve ulice, koji im je poslužio kao mjesto krvavih sukoba.

Zagrebački pisani i šareni most

Ako bliže zavirite u povijest Zagreba, naići ćete na naziv pisani i šareni most, a ne može se jasno iščitati kada je dobio svoj neslavni naziv ‘krvavi’. Na njemu i oko njega borbe su se vodile već od druge polovice 13. stoljeća, a obzirom na njihovu učestalost, povjesničari su složni u jednom – prilika da ga se prozove Krvavim, u srednjem i početkom novog vijeka doista je bilo nebrojeno mnogo. Ali, u čemu je njegova posebnost? Možda će vas zaintrigirati da ova kratka, ali vrlo simpatična ulica zastrašujućeg imena, redovito privlači velik broj turista. Na prostorima današnje gradske knjižnice, koja nosi ime Marije Jurić Zagorke, u kući na broju 2, davne 1887. godine, otvorena je prva zagrebačka telefonska centrala i to samo 11 godina nakon što je Alexander Bell izumio telefon.

Mali osebujni prolaz

Vrlo je draga i Zagrepčanima jer je jedan od najbržih prečaca za dolazak iz Tkalčićeve u Radićevu ulicu. Stara izreka kaže da mostovi spajaju ljude. Onaj Krvavi, nažalost, to u svojoj tmurnoj prošlosti nije uspijevao, ali zato to svakodnevno polazi za rukom u njegovoj ulici, koja je nastala od ostataka srušenog mosta 1899. godine.

Pomalo sjenovita, ali očaravajućeg duha minulog vremena, s tek nekoliko kućnih brojeva, nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a šetnju Zagrebom ispunjava na doista poseban način. Kako? Provjerite sami i uputite se u otkrivanje samo djelića tajnovitih priča iz zanimljive i bogate zagrebačke prošlosti.

Comments are closed.